Zašto baš peleti?
ŠTO SU PELETI I KAKO NASTAJU?
U uvodnom dijelu, opisat ćemo što su uopće drvni peleti i kako se proizvode. Drvni pelet sastoji se od preostalog dijela kvalitetnog drveta koji više nije iskoristiv u drvnoj industriji.
Takva sirovina preša se u komadiće valjkastog izgleda bez ikakvih kemijskih dodataka. Promjera su 6mm i dužine od 3,15 – 40 mm.
Tehničke zahtjeve koje drvni pelet mora ispunjavati regulirani su u međunarodnom normom ISO 17225-2.
ZAŠTO JE DRVNI PELET KAO ENERGENT DOBAR ODABIR?
CIJENA, STABILNOST I SNAGA
Zahvaljujući svojoj gustoći postignuta prešanjem, drvni pelet posjeduje ista svojstva kao drugi energenti, a ako ih cjenovno detaljnije analiziramo, uvidjet ćemo zašto drvni pelet visoko kotira. Stabilnost cijena je osigurana, jer se radi o domaćoj sirovini i neovisna je o globalnim politikama. Čak su i očekivana povećanja cijena daleko manja nego što je slučaj kod fosilnih goriva.
Drvo je praktički obnovljivi izvor koji možemo naći pred svakim vratima, a trošak proizvodnje peleta daleko je manji nego prerada fosilnih goriva kao što su plin ili nafta. Nema zagađenja okoliša, a količine dostupnih sirovina su neograničene za razliku od onih kod fosilnih goriva. Toplinska energija koju dobivamo iz jednog kilograma drvnog peleta odgovara oko 5 kw/h ili jednoj litri lož ulja.
JEDNOSTAVNOST I PRAKTIČNOST
Čak su transport i skladištenje peleta daleko jednostavniji nego što je to kod drva za ogrjev, jer se transportira u vrećama, a u skladištu volumno zauzimaju upola manje mjesta. Godišnja količina za jednu modernu obiteljsku kuću može se uskladištiti na prostor od četiri kvadratna metra.
Ukoliko se želite prebaciti sa grijanja na lož ulje na grijanje na pelete, obično je prostor koji je prvotno bio namjenjen za skladištenje ulja, dovoljan i za skladištenje peleta. S obzirom na praktičnost, pelete možete dobavljati i češće u manjim količinama tokom sezone grijanja.
EKOLOGIJA
Drvni peleti pri sagorijevanju stvaraju CO2, koji živo drveće opet uzima u svom razvoju i pretvara ga u kisik. Grijanje na pelete, dakle, slobodno možemo nazvati kao CO2-neutralnim jer je ovaj krug zatvoren i time iznimno prihvatljiv, ako gledamo s ekološkog stajališta.
Ako koristite drvni pelet kao energent za zagrijavaje, na kvadraturi od 100 kvadratnih metara stambene površine, imat ćete oko 2.6 tone manje CO2 koje će otići u atmosferu na nivou godine. Ovo je činjenica koju svakako treba uzeti u obzir.
KOMPATIBILNOST UREĐAJA I KOMFOR PRI KORIŠTENJU
Kod prelaska na grijanje s drvnim peletom, nije potrebno mijenjati kompletan sustav za grijanje. Dobar dio tijela ostaje i dalje u funkciji. Također i u kombinaciji s uređajima koja koriste druge obnovljive izvore kao npr. solarni uređaji, ova metoda je pokazala visoku kompatibilnost i odličnu učinkovitost.
Neovisno o tome da li se odlučite za automatsku ili poluautomatsku peć, ona samostalno kontrolira sagorijevanje i ubacuje nove pelete. Potrebno je samo voditi računa o tome da je dovoljno peleta u spremniku.
ČISTO SAGORIJEVANJE
Drvni peleti imaju iznimno čisto izgaravanje I ostavljaju jako malo pepela, tako da je čišćenje spremnika za pepeo potrebno tek svakih nekoliko tjedana ili mjeseci.
KOLIKO PELETA JE POTREBNO GODIŠNJE?
Ovisno o snazi peći, godišnje potrebe se računaju na sljedeći način. Ako jednom peći kapaciteta 10kW zagrijavamo prostor od 100 kvadratnih metara stambene površine, onda u prosjeku računamo s 1 – 1.5 tone drvnih peleta godišnje. Kod peći snage 15 kW, koja je obično i potrebna za zagrijavanje jedne obiteljske kuće, možemo računati s potrebama od 4 – 5 tona drvnog peleta.
ZA KOGA JE GRIJANJE NA DRVNI PELET IDEALAN ODABIR?
U principu grijati se može svaka zgrada, bilo da se radi o obiteljskoj kući, stambenoj zgradi ili gospodarskoj zgradi. U obzir dolaze novogradnja, kao i starogradnja.